Ban Kulin

Izvor: Wikipedia Rojalista
Idi na: navigacija, traži
Ban
Kulin Konstantinac
Jubilarna markica Jugoslovenskih pošta povodom 800 godina "Kulinove Povelje".
Drugi Ban Bosne
Vladavina 1173-1204
Prethodnik Vicekralj i Ban Borić
Nasljednik Ban Stjepan
Krunidba cca.1172
Dinastija Árpád, Kotromanići
Otac Ban Borić
Majka princeza Anna Dukaina od Bizanta
Rođenje 1137
Smrt 1204
Bosna
Mjesto sahrane Bosna

Ban Kulin Konstantinac (mađ.-grč. Kalamanos Konstantinos[1]) je bio unuk mađarskog kralja Kálmána (1095-1116)[2] i po majci član Bizantske Imperijalne Porodice, te drugi suvereni vladar države Bosne[3]. Prema mađarskim dvorskim istoričarima kao najpouzdanijim izvorom u ovom slučaju[4], na čelo države došao je naslijedivši svog oca mađarskog princa-pretenda (sina kralja Kálmána od Mađarske) i osnivača srednjovjekovne bosanske države, Vicekralja i Bana Borića (lat. "Banus Culinus, Borichii filius", "Ban Kulin, sin Borićev")[5].

Prethodno guvernersko iskustvo sticao je na položaju carskog upravnika-namjesnika bizantske provincije Cilicije u kopnenom zaleđu Kipra, današnja Turska.

Bizantski namjesnik Provincije Cilicije

Kulinova majka je bila bizantska princeza Anna Komnena Dukain a brat Kalman Sztefan[6][7] Godine 1163 car Manuel I Komnen je postavio Kalmana Konstantinca za guvernera bizantske provincije Cilicije (kopneno zaleđe Kipra, u današnjoj Turskoj).[8] Godine 1170 Kalman gubi provinciju pred trupama armenskog princa Mleha od Cilicije.

Preuzimanje Banovine Bosne

Iako je uz pomoć raspoloživih carskih trupa lako mogao povratiti Ciliciju[9], saznavši da mu je otac na samrti ipak se u žurbi vraća u Bosnu koju će naslijediti postavši njen drugi ban, uzevši bosnizirano vladarsko ime Kulin. Tako se kao zvanični guverner Cilicije zadnji put pominje 1173, pa je to vjerovatno godina Borićeve smrti u kojoj je Kulin preuzeo vladavinu nad Bosnom.

Prema hronici pisca i svećenika fra Ivana Franje Jukića, iz XIX vijeka, Borić je vladao Bosnom od 1141-1168[10], pa je od nastojanja 1163-1168 da se Borića zbaci s vlasti, do povratka njegovog sina Princa Kulina sa guvernerske službe iz Cilicije 1170 odnosno smrti Borićeve 1173, u Bosni bio period interregnuma, sve dok 1180 Kulina nije priznao i Rim nakon sređivanja geopolitičkih prilika.

Iako je prema popularnom romantičarskom ubjeđenju Kulin bio rodonačelnik odnosno otac bosanske državnosti, to vjerovanje je istorijski netačno i pravno neutemeljeno, pošto je Kulin do najvišeg položaja u Bosni došao direktnim (paternalno tj. po muškoj liniji) nasljeđivanjem titula i vlasti od svog oca, prvog bosanskog Bana Borića.

Za Kulina se veže i mit o trgovačkoj dozvoli ("Povelji") koju je izdao Dubrovčanima, a koju romantičari pogrešno označavaju kao rodni list (državnosti) Bosne i Hercegovine. To je besmisleno pošto je Bosna i Hercegovina tek naziv za kvazidržavno uređenje protektorata tokom de facto okupacije Bosne započete agresijom Austrije 1878 i nastavljene dejtonskom rekolonizacijom 1995[11]. Osim toga, prvi oblik pravnog postojanja svoje državnosti zemlja Bosna veže za Kulinovog oca Bana Borića (mađarskog princa Borisa) i njegov početak prava na suverenitet nad zemljom Bosnom po pravilima međunarodnog poretka.



Vladarske titule
Prethodnik:
Princ Thoros II Armenski
Vicekralj Cilicije
1163-1170
Nasljednik:
Ban Stjepan 1204-1232
Prethodnik:
Ban Borić
Ban Bosne
1173-1204



Takođe pogledajte


Reference

  1. Constantine Kalamanos, biografija. Engleska Wikipedia.org.
  2. István Katona. Historia Critica Regum Hungariae: Ex Fide Domesticorum Et Exterorum Scriptorum Concinnata. Stirpis Arpadianae ; T. 4, Complectens Res Gestas Stephani III. Ladislai II. Stephani IV. Belae III. Emerici, Ladislai III. Published by Weingand Et Koepf, 1781; str.48
  3. Joannes Cinnamus, Deeds of John and Manuel Comnenus. #95 u Ediciji "Records of civilization", Columbia University Press, 1976, ISBN 0231040806 i 9780231040808; str.104
  4. Molnár, Miklós. A Concise History of Hungary. Cambridge University Press, 2001.
  5. István Katona. Historia Critica Regum Hungariae: Ex Fide Domesticorum Et Exterorum Scriptorum Concinnata. Stirpis Arpadianae ; T. 4, Complectens Res Gestas Stephani III. Ladislai II. Stephani IV. Belae III. Emerici, Ladislai III. Published by Weingand Et Koepf, 1781; str.581.
  6. Raimund Kerbl. Byzantinische Prinzessinnen in Ungarn zwischen 1050—1200 und ihr Einfluss auf das Arpadenkönigreich
  7. Online enciklopedija geneaologije Mađarske..
  8. Kristó, Gyula (editor): Korai Magyar Történeti Lexikon - 9-14. század (Encyclopedia of the Early Hungarian History - 9-14th centuries); Akadémiai Kiadó, 1994, Budapest; ISBN 963-05-6722-9.
  9. Runciman, Steven: A History of the Crusades - Volume II (The Kingdom of Jerusalem and the Frankish East 1100-1187); Cambridge University Press, 1988, Cambridge; ISBN 0-521-06162-8.
  10. Zgodnja danica, 1864. p.263
  11. Chossudovsky, Michel (1996) Economic War Crimes: Dismantling Former Yugoslavia, Recolonizing Bosnia-Herzegovina. Global Research, July 15, 2017 (Global Research, 19 February 2002), first published in: Covert Action Quarterly 56, Spring 1996. (bos. Ekonomski ratni zločini: Demontaža Jugoslavije i rekolonizacija Bosne-Hercegovine)