Kotromanići

Izvor: Wikipedia Rojalista
(Preusmjereno sa Kotromanić)
Idi na: navigacija, traži
Kotromanici Bos Infobox1.jpg

Kotromanići su autohtona bosanska vladarska dinastija, koju je u XII vijeku osnovao mađarski princ i prvi Vicekralj Bosne ban Borić nakon što je Bosnu dobio od mađarskog kralja[1][2].

Kao što je to bilo pravilo za vicekraljeve prinčevata određenih da prerastu u kraljevstva, i Borić je za taj novi ogranak svog posavskog plemena Berislavića skovao novo ime. Tako su Kotromanići nazvani po latinskom: coutor [3] +romani [4], u doslovnom značenju saveznici Rima.

Postanak

Vicekraljevi su u mnogim slučajevima uspostavljali vlast nezavisnu od monarha koji ih je imenovao, pod vlastitom domaćom dinastijom samostalnih insignija (heraldičkih[5] obilježja) koja na kraju preraste u kraljevsku.

Primjeri ovoga su bosanski ban Borić, osnivač dinastije Kotromanića koja će vladati Bosnom od 1141-1463, egipatski Hidiv Muhammad Ali-paša, osnivač dinastije Alawiyya koja će vladati Egiptom od 1805-1952, itd.

U Evropi su npr. vladari iz dinastije Habsburga sve do XVIII vijeka postavljali svoje vicekraljeve kasnijih kraljevina: Aragona, Valencije, Navare, Sardinije, Sicilije te Napuljske kraljevine; kao i Katalonskog prinčevata te Portugala.

Gašenje

Dinastiju Kotromanić iskorijenili su Otomani po upadu u Bosnu 1463.

Legenda o princezi Katarini Kosača (pogrešno predstavljanoj kao suverena kraljica koja je ostavila Bosnu papi) i njenoj djeci kao nastavljačima dinastije Kotromanića nema temelja u činjenicama niti pravnih posljedica. Naime, Katarina udajom nije stekla pravo na suverenitet (pa ni da ostavlja Bosnu bilo kome) i bila je žena predzadnjeg a ne zadnjeg kralja iz dinastije Kotromanića.

Osim toga, u trenutku njegovog regicida (kao već tada udovica i godinama tek opet princeza) nije bila ni majka prijestolonasljednika što bi je po Crkvinom pravu moglo učiniti regentom. Ona je sigurno u tom trenutku bila ostala i bez svoje djece koju su Turci bez skoro imalo sumnje ubili kad i ostale Kotromaniće, budući da ne bi imali motiva da ubiju ni ostatak te dinastije da su ostavili u životu njenu djecu koja bi tu dinastiju mogli nastaviti.

Iako je tada bilo uobičajeno da se zarobljenu djecu može otkupiti kada bi ih Turci u nekoj opsadi zarobili, Katarina je više puta odlazila na granicu sa Turskom da pregovara oko otkupa, međutim nije nikad uspjela djecu čak ni vidjeti što je takođe bilo sumnjivo. Na kraju, čak i da su joj djecu ostavili u životu, odnosno kako legenda tvrdi "odveli u Stambol", to bi ustvari bilo potvrda da oni nisu niti bili prijestolonasljednici, a time ni Katarina regent.

Naprosto, ne postoje ni teoretske šanse da je njen testament validan. Crkva je tako izmislila mit u kom su Otomani djecu Katarine ne samo poštedili nego čak na svom dvoru odgojili. Očito, Crkva je isključivo pomoću tih fabrikacija i mogla tvrditi da je Katarina bila regent u ime prijestolonasljednika. Vatikan nikad nije vidio Bosnu kao bilo šta osim lak plijen, i misliti bilo šta drugo o odnosima u geopolitici je krajnje naivno. Namjera Vatikana nije ni tada kao ni danas bila sačuvati Bosnu radi Bosne i njenih ljudi već radi interesa Vatikana, što se vidi iz činjenice da Vatikan renta Bosnu raznim okupatorima od XV vijeka do Daytona.

Vezano

Vanjski linkovi

Reference

  1. Bálint Hóman (1938) Geschichte des ungarischen Mittelalters I, Berlin, str.391. "Godine 1158, Vojvoda Ladislav dolazi u Bizant, u čijem je Bosanskom vojvodstvu Geza znatno ranije već postavio Bana Borisa za Regenta." To regentstvo je bilo upravo u ime Vojvode Bosanskog princa Ladislava koji je 1137 dobio Bosnu kao maloljetnik tj. u 6-oj godini života.
  2. Nada Klaić (1994) Srednjovjekovna Bosna: Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377 g), Grafički Zavod Hrvatske, Zagreb, str.48-49. ISBN 9536112051, 9789536112050. PDF Klaićeva citira Hómana po kom je Banus Boris dobio Bosnu od Géze II na upravu kao Regent, pa odmah zatim identifikuje Bana Borisa kao princa Borisa Kalamanosa. Regentstvo je bilo u ime maloljetnog princa Ladislava, vojvode Bosanskog, ali koji po punoljetstvu 1149 nikada nije preuzeo vlast nad Bosnom, čime je ista trajno postala Borisova.
  3. http://latin-dictionary.net/definition/14587/coutor-couti-cousus
  4. http://latin-dictionary.net/definition/33696/romanus-romani
  5. Fox-Davies, Arthur Charles and Graham Johnston. A Complete Guide to Heraldry. London: TC & EC Jack, 1909. Vidi naročito: Pog. o vanbračno rođenim prinčevima, str. 508.