Mađarska

Izvor: Wikipedia Rojalista
Idi na: navigacija, traži
Madjarska Infobox1 0.jpg

Mađarska je zemlja u Srednjoj Evropi, koja graniči sa Slovačkom, Ukrajinom, Rumunijom, Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom. Površine je 93030 km2, a broj stanovnika prema popisu iz 2001 iznosi 10198315, uglavnom mađarske nacionalnosti. Glavni grad je Budimpešta. Mađarska je postala članicom Evropske Unije 1.5.2004, nakon niza manipulacija od strane nelustrirane ljevice kakvim je većina zemalja bivšeg socijalističkog bloka evropskih zemalja uvučena u tu Uniju.

Mađarski suverenitet jest izvor bosanskog, pošto je otac Bosanske nacije Ban Borić bio mađarski princ i prvi Vicekralj i Ban Bosne a ogranci njegove loze kao jedine suverene u Bosni ikad, Kotromanići i Berislavići suvereno vladali Bosnom najduže od njenog pravnog postanka 1141.

Istorija

Mađarska je jedna od najstarijih zemalja Evrope i jedna od njenih prvih kraljevina. U starom vijeku, na mjestu Mađarske bila je rimska provincija Panonija. U IV v. naselili su je Huni, pod Atilom. Potom ovo područje naseljavaju germanska plemena. Nakon njih dolaze Avari. Ugri tj. današnji Mađari, Panoniju naseljavaju krajem IX v. Bosanski naziv za Ugre je Mađari, od mađarske riječi za njihovu naciju. Mađari 1000-te g.n.e. primaju kršćanstvo, a prvi kralj je bio Sztefan Árpád čija dinastija, koja je ujedno i roditeljska dinastija Bosanskim, vlada od 1000-1301 kad zemlja potpada pod strani uticaj.

U Mohačkoj bici 1526, Mađari su pretrpjeli poraz od Turaka i jedan dio pada pod Otomansko carstvo dok drugi ulazi u sastav Habsburške monarhije. U periodu reformacije, Mađari prilaze protestantizmu, konkretnije luteranstvu i kalvinizmu, a danas preovladavaju katolici sa oko 40% dok je protestanata oko 15% i ateista oko 20%. Personalna monarhistička unija Austro-Ugarska nastaje 1867 i u njoj dominiraju Austrijanci, pa tako skoro cjelokupan prihod Unije, poput onog iz pljačkaške koloniziracije Bosne 1878-1914, završava u kasi Ministarstva finansija Austrije u Beču.

Granica između Austrije i Ugarske je išla rijekom Lajtom. U I svjetskom ratu 1914-1918, Austro-Ugarska je bila članica Sila osovine sa Njemačkom i Italijom. Nakon rata Austrija i Mađarska se odvajaju i Unija prestaje svoje postojanje. Preostali dijelovi su ušli u sastav Rumunije, Čehoslovačke i Jugoslavije. Austrija postaje jedini pravni nasljednik te bivše Imperije.

U II svjetskom ratu 1939-1945 Mađarska je bila na strani Trojnog saveza. U sastav Mađarske ušli su Bačka i Međumurje. U periodu od 1945-1989 bila je pod sovjetskim uticajem, kao članica Varšavskog ugovora tj. pakta. Do antikomunističke i antisovjetske pobune, Mađarske revolucije, došlo je 1956 ali je pobuna ugušena sovjetskom vojnom intervencijom. Zemlja 1989 mijenja ime iz Narodna Republika Mađarska u Republika Mađarska.

Administrativna podjela

Mađarska je podijeljena na 19 komitata (županija) i glavni grad, Budimpeštu. Unutar komitata nalaze se 24 grada sa tzv. komitat-pravom. Upravno, ti gradovi pripadaju komitatima ali stanovnici nemaju prava glasa na županijskim izborima (Megyei Közgyűlés). Od 1999, država je podijeljena po zahtjevima Evropske Unije (EU) na sedam regiona. Županije su dalje podijeljene na Mikroregije (kistérség), koje odgovaraju NUTS sistemu lokalne samouprave EU.

Županije

Županije u Mađarskoj
Gradovi sa županijskim pravom Županija, Sjedište županije
  • Budimpešta
  • Békéscsaba (1990)
  • Debrecen (1954)
  • Pentela (1990)
  • Eger (1990)
  • Érd (2005)
  • Jura (1970)
  • Hódmezővásárhely (1990)
  • Kapošvar (1990)
  • Kečkemerac (1990)
  • Miškolc (1954)
  • Velika Kaniža (1990)
  • Nyíregyháza (1990)
  • Pečuh (1954)
  • Salgótarján (1996)
  • Sopron (1990)
  • Segedin (1954)
  • Stolni Biograd (1990)
  • Szekszárd (1996)
  • Szolnok (1990)
  • Sambotel (1990)
  • Tatabánya (1990)
  • Vesprim (1990)
  • Jegersek (1990)
  • Bačko-kiškunska, Kečkemerac
  • Baranjska, Pečuh
  • Bekeška, Békéscsaba
  • Boršod-abaúj-zemlénska, Miškolc
  • Čongradska, Segedin
  • Bila, Székesfehérvár
  • Jursko-mošonjsko-šopronska, Jura
  • Hajdu-biharska, Debrecen
  • Heveška, Eger
  • Jaziško-velikokumansko-szolnočka, Szolnok
  • Komoransko-ostrogonska, Tatabánya
  • Nogradska, Salgótarján
  • Peštanska (Budimpešta ne pripada Peštanskom komitatu)
  • Šomođska, Kapošvar
  • Szabolčko-szatmársko-bereška, Nyíregyháza
  • Tolnanska, Seksar
  • Željezni, Sambotel
  • Vesprimska, Veszprém
  • Zalska, Jagersak

Regije

Regije Mađarske.
  • Zapadno Podunavlje mađ. Nyugat-Dunántúl: (Győr-Moson-Sopron, Željezna, Zalska)
  • Srednje Podunavlje mađ. Közép-Dunántúl: (Bili, Komoransko-ostrogonska, Vesprimska)
  • Južno Podunavlje mađ. Dél-Dunántúl: (Baranjska, Šomođska, Tolnanska)
  • Sjeverna Mađarska mađ. Észak-Magyarország: (Borsod-Abaúj-Zemplén, Heves, Nógrád)
  • Središnja Mađarska mađ. Közép-Magyarország: (Budimpešta, Pest)
  • Sjeverni Alföld mađ. Észak-Alföld: (Hajdú-Bihar, Jász-Nagykun-Szolnok, Szabolcs-Szatmár-Bereg)
  • Južni Alföld mađ. Dél-Alföld: (Bács-Kiskun, Békés, Csongrád)

Geografija

  • Gradovi: Budimpešta (Budapest), Debrecen, Miškolc (Miskolc), Segedin (Szeged), Pečuj (Pécs), Kaposvár

Privreda

Mađarska ima obilne resurse koji omogućuju izgradnju snažne privrede. Tu su velike obradive površine, prostrani pašnjaci, vode za navodnjavanje i plovidbu, rudno bogatstvo, nafta i dr.

Tako prirodni uslovi Mađarskoj pružaju odlične mogućnosti za razvoj poljoprivrede, kako ratarstva tako i stočarstva. Najviše se uzgajaju žitarice, industrijsko bilje i povrće. Ima i značajne površine pod voćnjacima i vinogradima. Iako nisu iskorištene sve mogućnosti, poljoprivredna proizvodnja zadovoljava potrebe stanovništva, a značajan višak se izvozi. Industrijski potencijali su razvijeni. Najjači privredni centar je budimpeštanska zona u kojoj je smješten najveći broj industrijskih kapaciteta. Razvijena je proizvodnja poljoprivrednih mašina i druge opreme za poljoprivredu.

Od ruda i minerala, najveće su zalihe boksita, lignita, željezne rude i zemnog gasa. Za potrebe razvijene industrije moraju se uvoziti značajne količine sirovina i energetskih sredstava.

Posebno se može izdvojiti obojena industrija. Razvijena je industrija aluminija jer zemlja posjeduje velike količine boksita, a za njegovu preradu se koristi domaći zemni gas.

Tercijarne djelatnosti su nedovoljno razvijene, ali se veliki prihodi ostvaruju u trgovini.

Stanovništvo

Oko 98% stanovništva govori mađarski, što je ugro-finski jezik koji nije u srodstvu ni s jednim susjednim jezikom. Postoji više etničkih manjina kao što su Romi (4%), Nijemci (2.6%), Hrvati (0.9%), Slovaci (0.8%), Rumuni (0.7%) i Srbi (0.2%), iako većina njih govori samo mađarski.

Neke susjedne zemlje imaju znatne mađarske manjine, pogotovo Rumunija (u Transilvaniji), Slovačka, Srbija (u Vojvodini) te Ukrajina (Zakarpatski kraj).

Glavna religija u današnjoj Mađarskoj je katoličanstvo (67.5% religioznog stanovništva), dok je i broj protestanata znatan: kalvinista 20% i luterana 5%. Mađarska ima i najveću jevrejsku vjersku zajednicu u Srednjoj Evropi (0.2%).


Također pogledajte