Rojalist u 18:47, 5 decembar 2017

2017-12-05T18:47:40Z

Nova stranica

{{DISPLAYTITLE:<span style="font-family:Georgia;font-size:34px;">Pojam</span>}}
<div style="text-align: justify;">
Pojam je u logici misao o biti (suštini) onoga o čemu mislimo, odnosno o bitnim karakteristikama onoga o čemu mislimo. Kod pojma razlikujemo: sadržaj, obim i doseg.

* '''Sadržaj''' čine bitne karakteristike nekog pojma, odnosno ono što nešto čini onim što jeste. Npr., sadržaj pojma "čovjek" je takav da je čovjek ''svjesno biće'', i ta činjenica da je čovjek svjesno biće čini čovjeka onim što jeste.
* '''Obim''' nekog pojma čini skup nižih pojmova na koje se taj jedan pojam odnosi. Npr., obim pojma "čovjek" je takav da se ljudi mogu dijeliti po rasama, državama i dr.
* '''Doseg''' je broj pojedinačnih predmeta na koje se jedan pojam odnosi. Npr., pojam "čovjek" doseže do sedam milijardi.

Obim i sadržaj pojma su obrnuto proporcionalni kad se radi o pojmovima iste vrste ili roda. Ako je obim širok onda je sadržaj uzak, i obrnuto.

== Teorije o pojmu ==

* '''Formalistička teorija''' smatra da je pojam element suda. Problem ove teorije je što pojam jeste element suda, ali mu to ne može biti definicija već mu se samo određuje mjesto.
* '''Psihologistička teorija''' pojam objašnjava pomoću predstave (predodžbe). Ova teorija tvrdi da je pojam opšta predodžba.
* '''Nominalistička teorija''' smatra da je pojam isto što i riječ, termin ili ime. Međutim, to se ne može izjednačavati. Pojam je misao, dok je riječ sredstvo izražavanja te misli (jezički izraz pojma).
* '''Vulgarno-materijalistička teorija''' smatra da je pojam misao o osobinama materijalnih predmeta. Problem sa ovom teorijom je taj što ljudi ne misle samo o materijalnim predmetima. Ova teorija je suviše pojednostavila pojam.
* '''Realistička teorija''' - proširuje vulgarno-materijalističku teoriju i uvodi odnose među materijalnim predmetima.

== Vrste pojmova ==

* '''Prema predmetima misli''' - tako postoje pojmovi o materijalnim predmetima, osobinama, odnosima, pojavama i dr.

''Drugi način podjele je u odnosu obima i sadržaja''

* '''Individualni i klasni pojmovi''' - ovi pojmovi se razlikuju prema obimu. Individualni pojmovi u svom obimu imaju samo jedan predmet. Klasni pojmovi se odnose na čitavu grupu (klasu) sličnih predmeta. Npr., ''Platon'' je individualni pojam, dok je ''filozof'' klasni pojam.
* '''Nekvantifikovani i kvantifikovani pojmovi''' - nekvantifikovani pojmovi nemaju tačno određen obim; oni su globalni. Npr., u rečenici "Učenici su nestašni" nismo odredili na koje učenike mislimo niti koliko ih je. Kvantifikovani pojmovi imaju tačno određen obim, i mogu biti univerzalni, partikularni ili singularni.

** Svi učenici - univerzalni
** Neki učenici - partikularni
** Sokrat - singularni

* '''Jednostavni i složeni pojmovi''' - razlikuju se po sadržaju. Jednostavni pojmovi u svom sadržaju imaju samo jednu osobinu, dok složeni imaju barem dvije osobine.
* '''Pozitivni i negativni pojmovi''' - pozitivni pojmovi ističu neku osobinu, dok negativni pojmovi negiraju neku osobinu.
* '''Apstraktni i konkretni pojmovi''' - apstraktni pojmovi imaju uži sadržaj, dok konkretni imaju širi sadržaj.
* '''Jasni-nejasni, razgovjetni-nerazgovjetni pojmovi'''- jasni i nejasni pojmovi razlikuju se po obimu. Jasan nam je onaj pojam kod kog nam je obim potpuno poznat. Razgovjetni i nerazgovjetni pojmovi se razlikuju po sadržaju. Razgovjetan nam je onaj pojam kod kog nam je sadržaj potpuno poznat, a nerazgovjetan onaj kod kog nam sadržaj nije potpuno poznat.

== Odnosi pojmova ==

* '''Identični pojmovi''' - imaju isti obim i isti sadržaj, međutim identičnost u prirodi ne postoji pa ne postoje ni identični pojmovi. Do ovoga prividnog odnosa dolazi zbog toga što jedan pojam može imati više termina pa nam se čini da se radi o više pojmova.
* '''Ekvipolentni pojmovi'''- imaju isti obim, ali različit sadržaj. Npr., "Država čiji je glavni grad Helsinki" i "Zemlja na hiljadu jezera" imaju isti obim (mislimo na istu naciju, Finsku), ali u prvom slučaju u sadržaju navodimo karakteristike koje predstavljaju društveno-političku, administrativnu funkciju države Finske, dok u sadržaju drugog pojma navodimo njenu geografsku karakteristiku koja označava njen geografski položaj.
* '''Interferirajući pojmovi''' - dva pojma koji imaju djelimično isti obim i djelimično isti sadržaj. Npr., u relaciji pojmova "učenik" i "sportist" znamo da se neki učenici bave sportom pa pripadaju i pojmu sportisti, a samim tim su onda i neki od sportista učenici.
* '''Superordinisani i subordinisani pojmovi''' - prvi imaju širi, a drugi uži obim, međutim obim se subordinisanom pojmu nalazi u sastavu superordinisanog pojma. Npr., u relaciji pojmova "živa bića" i "biljke", u "živa bića" se ubrajaju biljke, dok se kod pojma "biljke" ne ubrajaju sva živa bića jer je biljka samo jedno od njih.
* '''Koordinisani pojmovi''' - pojmovi koji su subordinisani zajedničkom višem pojmu, ali imaju neke osobine koje ih razdvajaju. Npr., pojmovi "som" i "morski pas" pripadaju pojmu ''ribe'', ali se razlikuju po tome što je som slatkovodna riba dok morski pas živi u slanim vodama.
* '''Kontrarni pojmovi''' - pojmovi koji su takođe subordinisani zajedničkom višem pojmu, ali su međusobno suprotni. Npr., pojmovi "crno" i "bijelo" pripadaju zajedničkom pojmu ''boje'', ali su suprotni.

== Takođe pogledajte ==
* [[Nauka]]
* [[Bosna]]
</div>

[[Kategorija:Bosna]]
[[Kategorija:Nauka]]

Pojam - Istorija izmjena

Rojalist u 18:47, 5 decembar 2017