<?xml version="1.0"?>
<?xml-stylesheet type="text/css" href="https://wiki.royalfamily.ba/skins/common/feed.css?303"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="bs">
		<id>https://wiki.royalfamily.ba/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Ma%C4%91arska</id>
		<title>Mađarska - Istorija izmjena</title>
		<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://wiki.royalfamily.ba/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Ma%C4%91arska"/>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.royalfamily.ba/index.php?title=Ma%C4%91arska&amp;action=history"/>
		<updated>2026-04-14T20:02:20Z</updated>
		<subtitle>Historija promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
		<generator>MediaWiki 1.23.3</generator>

	<entry>
		<id>https://wiki.royalfamily.ba/index.php?title=Ma%C4%91arska&amp;diff=6808&amp;oldid=prev</id>
		<title>Rojalist u 10:54, 26 decembar 2017</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.royalfamily.ba/index.php?title=Ma%C4%91arska&amp;diff=6808&amp;oldid=prev"/>
				<updated>2017-12-26T10:54:20Z</updated>
		
		<summary type="html">&lt;p&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;{{DISPLAYTITLE:&amp;lt;span style=&amp;quot;font-family:Georgia;font-size:34px;&amp;quot;&amp;gt;Mađarska&amp;lt;/span&amp;gt;}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;text-align: justify;&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-- Comment [[Datoteka:Madjarska Infobox1 0.jpg|desno]] --&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Infokutija država|&lt;br /&gt;
|izvorno_ime           = &lt;br /&gt;
|zvanično_ime          = Mađarska&lt;br /&gt;
|ime_genitiv           = Mađarske&lt;br /&gt;
|zastava               = Flag_of_Hungary.svg&lt;br /&gt;
|grb                   = Coat of Arms of Hungary.svg&lt;br /&gt;
|mapa                  = Europe location HUN.png&lt;br /&gt;
|službeni_jezik        = mađarski&lt;br /&gt;
|glavni_grad           = Budimpešta&lt;br /&gt;
|vrsta_prve_vlasti     = Predsjednik&lt;br /&gt;
|vladar_prva_vlast     = János Áder&lt;br /&gt;
|vrsta_druge_vlasti    = Premijer&lt;br /&gt;
|vladar_druga_vlast    = Viktor Orbán&lt;br /&gt;
|po_površini_na_svijetu = 109&lt;br /&gt;
|površina              = 93.030&lt;br /&gt;
|procenat_vode         = 0,74&lt;br /&gt;
|po_broju_stanovnika_na_svijetu = 79&lt;br /&gt;
|stanovnika            = 10.064.000 &amp;lt;small&amp;gt;(procjena 2007)&amp;lt;/small&amp;gt;&lt;br /&gt;
|gustoća               = 109&lt;br /&gt;
|nezavisnost           = 31 oktobar 1918, raspadom Austro-Ugarske 1989 - Republika Mađarska&lt;br /&gt;
|Pristupanje EU        = &lt;br /&gt;
|valuta                = Forinta (HUF)&lt;br /&gt;
|vremenska_zona        = CET (UTC+1)&amp;lt;br /&amp;gt; - ljeti CEST (UTC+2)&lt;br /&gt;
|himna                 = &amp;quot;Isten, áldd meg a magyart...&amp;quot;&amp;lt;br /&amp;gt;(&amp;quot;Bože, blagoslovi Mađare&amp;quot;)&amp;lt;center&amp;gt;[[Datoteka:Hu-magyarhimnusz.ogg]]&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
|internetski_nastavak  = .hu&lt;br /&gt;
|pozivni_broj          = +36&lt;br /&gt;
|}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;span style=&amp;quot;line-height:40px; font-size:3.5em; font-family: Lato&amp;quot;&amp;gt;M&amp;lt;/span&amp;gt;'''ađarska''' je zemlja u Srednjoj Evropi, koja graniči sa Slovačkom, Ukrajinom, Rumunijom, Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom. Površine je 93030 km&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;, a broj stanovnika prema popisu iz 2001 iznosi 10198315, uglavnom mađarske nacionalnosti. Glavni grad je Budimpešta. Mađarska je postala članicom Evropske Unije 1.5.2004, nakon niza manipulacija od strane nelustrirane ljevice kakvim je većina zemalja bivšeg socijalističkog bloka evropskih zemalja uvučena u tu Uniju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mađarski suverenitet jest izvor bosanskog, pošto je otac Bosanske nacije [[Ban Borić]] bio mađarski princ i prvi [[Vicekralj]] i [[Ban]] [[Bosna|Bosne]] a ogranci njegove loze kao jedine suverene u Bosni ikad, [[Kotromanići]] i [[Berislavići]] suvereno vladali Bosnom najduže od njenog pravnog postanka 1141.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Istorija ==&lt;br /&gt;
'''Mađarska''' je jedna od najstarijih zemalja Evrope i jedna od njenih prvih [[kraljevina]]. U antičkom periodu, na mjestu Mađarske bila je rimska provincija Panonija.  U IV v. naselili su je Huni pod Atilom. Potom to područje naseljavaju germanska plemena, a nkon njih Avari. Ugri tj. današnji Mađari, Panoniju naseljavaju krajem IX v.  Bosanski naziv za Ugre je Mađari, od mađarske riječi za njihovu naciju. Mađari 1000-te g.n.e. primaju kršćanstvo, a prvi kralj bio je '''Sztefan Árpád''', čija dinastija koja je ujedno i roditeljska dinastija Bosanskim, vlada od 1000-1301 kad Mađarska potpada pod strani uticaj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Mohačkoj bici 1526, Mađari su pretrpjeli poraz od Turaka. Jedan dio pada pod Otomansko carstvo, dok drugi ulazi u sastav Habsburške monarhije. U periodu reformacije, Mađari prilaze [[Protestantizam|protestantizmu]], konkretnije luteranstvu i kalvinizmu, a danas preovladavaju katolici, sa oko 40%, dok je protestanata oko 15%, te ateista oko 20%.  Personalna monarhistička unija Austro-Ugarska nastaje 1867, a u njoj dominiraju Austrijanci pa tako skoro cjelokupan prihod Unije, poput onog iz pljačkaške kolonizacije [[Bosna|Bosne]] 1878-1914, završava u kasi Ministarstva finansija Austrije, u Beču.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Granica između Austrije i Ugarske išla je rijekom Lajtom. U I svjetskom ratu, 1914-1918, Austro-Ugarska je bila članica Sila osovine sa Njemačkom i Italijom. Nakon rata Austrija i Mađarska se odvajaju i Unija prestaje da postoji. Preostali dijelovi ulaze u sastav Rumunije, Čehoslovačke i Jugoslavije. Austrija je (jedini) pravni nasljednik te bivše Imperije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U II svjetskom ratu, 1939-1945, Mađarska je bila na strani Trojnog saveza. U njen sastav ulaze Bačka i Međumurje. U periodu od 1945-1989 bila je pod sovjetskim uticajem, kao članica Varšavskog ugovora tj. pakta. Do antikomunističke i antisovjetske pobune, tj. Mađarske revolucije, došlo je 1956, ali je ugušena sovjetskom vojnom intervencijom. Zemlja 1989 mijenja ime iz Narodna Republika Mađarska u Republika Mađarska.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Administrativna podjela ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mađarska je podijeljena na 19 komitata ''(županija)'' te glavni grad, Budimpeštu. Unutar komitata nalaze se 24 grada sa tzv. komitat-pravom. Upravno, ti gradovi pripadaju komitatima, međutim stanovnici nemaju pravo glasa na županijskim izborima, ''(Megyei Közgyűlés)''. Od 1999, država je podijeljena po zahtjevima Evropske Unije (EU), na sedam regiona. Županije se dalje dijele na Mikroregije (''kistérség'') koje odgovaraju NUTS sistemu lokalne samouprave EU. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Županije ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Counties of Hungary 2006 HR.png|lijevo|Županije u Mađarskoj]]&lt;br /&gt;
{|&lt;br /&gt;
! Gradovi sa županijskim pravom&lt;br /&gt;
! Županija, Sjedište županije&lt;br /&gt;
|-----&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
* Budimpešta&lt;br /&gt;
* Békéscsaba (1990)&lt;br /&gt;
* Debrecen (1954)&lt;br /&gt;
* Pentela (1990)&lt;br /&gt;
* Eger (1990)&lt;br /&gt;
* Érd (2005)&lt;br /&gt;
* Jura (1970)&lt;br /&gt;
* Hódmezővásárhely (1990)&lt;br /&gt;
* Kapošvar (1990)&lt;br /&gt;
* Kečkemerac (1990)&lt;br /&gt;
* Miškolc (1954)&lt;br /&gt;
* Velika Kaniža (1990)&lt;br /&gt;
* Nyíregyháza (1990)&lt;br /&gt;
* Pečuh (1954)&lt;br /&gt;
* Salgótarján (1996)&lt;br /&gt;
* Sopron (1990)&lt;br /&gt;
* Segedin (1954)&lt;br /&gt;
* Stolni Biograd (1990)&lt;br /&gt;
* Szekszárd (1996)&lt;br /&gt;
* Szolnok (1990)&lt;br /&gt;
* Sambotel (1990)&lt;br /&gt;
* Tatabánya (1990)&lt;br /&gt;
* Vesprim (1990)&lt;br /&gt;
* Jegersek (1990)&lt;br /&gt;
| valign=&amp;quot;top&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* Bačko-kiškunska, Kečkemerac&lt;br /&gt;
* Baranjska, Pečuh&lt;br /&gt;
* Bekeška, Békéscsaba&lt;br /&gt;
* Boršod-abaúj-zemlénska, Miškolc&lt;br /&gt;
* Čongradska, Segedin&lt;br /&gt;
* Bila, Székesfehérvár&lt;br /&gt;
* Jursko-mošonjsko-šopronska, Jura&lt;br /&gt;
* Hajdu-biharska, Debrecen&lt;br /&gt;
* Heveška, Eger&lt;br /&gt;
* Jaziško-velikokumansko-szolnočka, Szolnok&lt;br /&gt;
* Komoransko-ostrogonska, Tatabánya&lt;br /&gt;
* Nogradska, Salgótarján&lt;br /&gt;
* Peštanska &amp;lt;small&amp;gt;(Budimpešta ne pripada Peštanskom komitatu)&amp;lt;/small&amp;gt;&lt;br /&gt;
* Šomođska, Kapošvar&lt;br /&gt;
* Szabolčko-szatmársko-bereška, Nyíregyháza&lt;br /&gt;
* Tolnanska, Seksar&lt;br /&gt;
* Željezni, Sambotel&lt;br /&gt;
* Vesprimska, Veszprém&lt;br /&gt;
* Zalska, Jagersak&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Regije ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Map of regions of Hungary.png|desno|Regije Mađarske.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Zapadno Podunavlje mađ. ''Nyugat-Dunántúl'': (Győr-Moson-Sopron, Željezna, Zalska)&lt;br /&gt;
* Srednje Podunavlje mađ. ''Közép-Dunántúl'': (Bili, Komoransko-ostrogonska, Vesprimska)&lt;br /&gt;
* Južno Podunavlje mađ. ''Dél-Dunántúl'': (Baranjska, Šomođska, Tolnanska)&lt;br /&gt;
* Sjeverna Mađarska mađ. ''Észak-Magyarország'': (Borsod-Abaúj-Zemplén, Heves, Nógrád)&lt;br /&gt;
* Središnja Mađarska mađ. ''Közép-Magyarország'': (Budimpešta, Pest)&lt;br /&gt;
* Sjeverni Alföld mađ. ''Észak-Alföld'': (Hajdú-Bihar, Jász-Nagykun-Szolnok, Szabolcs-Szatmár-Bereg)&lt;br /&gt;
* Južni Alföld mađ. ''Dél-Alföld'': (Bács-Kiskun, Békés, Csongrád)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Geografija ==&lt;br /&gt;
* Gradovi: Budimpešta (Budapest), Debrecen, Miškolc (Miskolc), Segedin (Szeged), Pečuj (Pécs), Kaposvár&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Privreda ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mađarska ima obilne resurse koji joj omogućuju izgradnju snažne privrede. Tu su velike obradive površine, prostrani pašnjaci, vode za navodnjavanje i plovidbu, rudna bogatstva, nafta i dr.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tako prirodni uslovi Mađarskoj pružaju odlične mogućnosti za razvoj poljoprivrede, kako ratarstva tako i stočarstva. Najviše se uzgajaju žitarice, industrijsko bilje i povrće. Ima i značajnih površina pod voćnjacima i vinogradima. Iako nisu iskorištene sve mogućnosti, poljoprivredna proizvodnja zadovoljava potrebe stanovništva, a znatni viškovi se izvoze.  Industrijski potencijali su razvijeni. Najjači privredni centar je Budimpeštanska zona u kojoj je smješten najveći broj industrijskih kapaciteta. Razvijena je proizvodnja poljoprivrednih mašina i druge opreme za poljoprivredu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od ruda i minerala, najveće su zalihe boksita, lignita, željezne rude i zemnog gasa. Za potrebe razvijene industrije moraju se uvoziti značajne količine sirovina i energetskih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Posebno se može izdvojiti obojena industrija. Razvijena je industrija aluminija jer zemlja posjeduje velike količine boksita, a za njegovu preradu se koristi domaći zemni gas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tercijarne djelatnosti su nedovoljno razvijene, ali se veliki prihodi ostvaruju u trgovini.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Stanovništvo ==&lt;br /&gt;
Oko 98% stanovništva govori mađarski, što je ugro-finski jezik koji nije u srodstvu ni s jednim susjednim jezikom. Postoji više etničkih manjina kao što su Romi (4%), Nijemci (2.6%), Hrvati (0.9%), Slovaci (0.8%), Rumuni (0.7%) i Srbi (0.2%), iako većina njih govori samo mađarski.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Neke susjedne zemlje imaju znatne mađarske manjine, pogotovo Rumunija (u Transilvaniji), Slovačka, Srbija (u Vojvodini) te Ukrajina (Zakarpatski kraj).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna religija u današnjoj Mađarskoj je katoličanstvo (67.5% religioznog stanovništva), dok je i broj protestanata znatan: kalvinista ima 20% te luterana 5%.  Mađarska ima i najveću jevrejsku vjersku zajednicu u Srednjoj Evropi (0.2%).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Takođe pogledajte ==&lt;br /&gt;
* [[Ban Borić]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Bosna]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Društvo]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Monarhija]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Monarhizam]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Istorija]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Svijet]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rojalist</name></author>	</entry>

	</feed>