Pojam

Pojam je u logici misao o biti (suštini) onoga o čemu mislimo, odnosno o bitnim karakteristikama onoga o čemu mislimo. Kod pojma razlikujemo: sadržaj, obim i doseg.

• Sadržaj čine bitne karakteristike nekog pojma, odnosno ono što nešto čini onim što jeste. Npr., sadržaj pojma "čovjek" je takav da je čovjek svjesno biće, i ta činjenica da je čovjek svjesno biće čini čovjeka onim što jeste.
• Obim nekog pojma čini skup nižih pojmova na koje se taj jedan pojam odnosi. Npr., obim pojma "čovjek" je takav da se ljudi mogu dijeliti po rasama, državama i dr.
• Doseg je broj pojedinačnih predmeta na koje se jedan pojam odnosi. Npr., pojam "čovjek" doseže do sedam milijardi.

Obim i sadržaj pojma su obrnuto proporcionalni kad se radi o pojmovima iste vrste ili roda. Ako je obim širok onda je sadržaj uzak, i obrnuto.

Teorije o pojmu

• Formalistička teorija smatra da je pojam element suda. Problem ove teorije je što pojam jeste element suda, ali mu to ne može biti definicija već mu se samo određuje mjesto.
• Psihologistička teorija pojam objašnjava pomoću predstave (predodžbe). Ova teorija tvrdi da je pojam opšta predodžba.
• Nominalistička teorija smatra da je pojam isto što i riječ, termin ili ime. Međutim, to se ne može izjednačavati. Pojam je misao, dok je riječ sredstvo izražavanja te misli (jezički izraz pojma).
• Vulgarno-materijalistička teorija smatra da je pojam misao o osobinama materijalnih predmeta. Problem sa ovom teorijom je taj što ljudi ne misle samo o materijalnim predmetima. Ova teorija je suviše pojednostavila pojam.
• Realistička teorija - proširuje vulgarno-materijalističku teoriju i uvodi odnose među materijalnim predmetima.

Vrste pojmova

• Prema predmetima misli - tako postoje pojmovi o materijalnim predmetima, osobinama, odnosima, pojavama i dr.

Drugi način podjele je u odnosu obima i sadržaja

• Individualni i klasni pojmovi - ovi pojmovi se razlikuju prema obimu. Individualni pojmovi u svom obimu imaju samo jedan predmet. Klasni pojmovi se odnose na čitavu grupu (klasu) sličnih predmeta. Npr., Platon je individualni pojam, dok je filozof klasni pojam.
• Nekvantifikovani i kvantifikovani pojmovi - nekvantifikovani pojmovi nemaju tačno određen obim; oni su globalni. Npr., u rečenici "Učenici su nestašni" nismo odredili na koje učenike mislimo niti koliko ih je. Kvantifikovani pojmovi imaju tačno određen obim, i mogu biti univerzalni, partikularni ili singularni.

• • Svi učenici - univerzalni
  • Neki učenici - partikularni
  • Sokrat - singularni

• Jednostavni i složeni pojmovi - razlikuju se po sadržaju. Jednostavni pojmovi u svom sadržaju imaju samo jednu osobinu, dok složeni imaju barem dvije osobine.
• Pozitivni i negativni pojmovi - pozitivni pojmovi ističu neku osobinu, dok negativni pojmovi negiraju neku osobinu.
• Apstraktni i konkretni pojmovi - apstraktni pojmovi imaju uži sadržaj, dok konkretni imaju širi sadržaj.
• Jasni-nejasni, razgovjetni-nerazgovjetni pojmovi- jasni i nejasni pojmovi razlikuju se po obimu. Jasan nam je onaj pojam kod kog nam je obim potpuno poznat. Razgovjetni i nerazgovjetni pojmovi se razlikuju po sadržaju. Razgovjetan nam je onaj pojam kod kog nam je sadržaj potpuno poznat, a nerazgovjetan onaj kod kog nam sadržaj nije potpuno poznat.

Odnosi pojmova

• Identični pojmovi - imaju isti obim i isti sadržaj, međutim identičnost u prirodi ne postoji pa ne postoje ni identični pojmovi. Do ovoga prividnog odnosa dolazi zbog toga što jedan pojam može imati više termina pa nam se čini da se radi o više pojmova.
• Ekvipolentni pojmovi- imaju isti obim, ali različit sadržaj. Npr., "Država čiji je glavni grad Helsinki" i "Zemlja na hiljadu jezera" imaju isti obim (mislimo na istu naciju, Finsku), ali u prvom slučaju u sadržaju navodimo karakteristike koje predstavljaju društveno-političku, administrativnu funkciju države Finske, dok u sadržaju drugog pojma navodimo njenu geografsku karakteristiku koja označava njen geografski položaj.
• Interferirajući pojmovi - dva pojma koji imaju djelimično isti obim i djelimično isti sadržaj. Npr., u relaciji pojmova "učenik" i "sportist" znamo da se neki učenici bave sportom pa pripadaju i pojmu sportisti, a samim tim su onda i neki od sportista učenici.
• Superordinisani i subordinisani pojmovi - prvi imaju širi, a drugi uži obim, međutim obim se subordinisanom pojmu nalazi u sastavu superordinisanog pojma. Npr., u relaciji pojmova "živa bića" i "biljke", u "živa bića" se ubrajaju biljke, dok se kod pojma "biljke" ne ubrajaju sva živa bića jer je biljka samo jedno od njih.
• Koordinisani pojmovi - pojmovi koji su subordinisani zajedničkom višem pojmu, ali imaju neke osobine koje ih razdvajaju. Npr., pojmovi "som" i "morski pas" pripadaju pojmu ribe, ali se razlikuju po tome što je som slatkovodna riba dok morski pas živi u slanim vodama.
• Kontrarni pojmovi - pojmovi koji su takođe subordinisani zajedničkom višem pojmu, ali su međusobno suprotni. Npr., pojmovi "crno" i "bijelo" pripadaju zajedničkom pojmu boje, ali su suprotni.

Takođe pogledajte

• Nauka
• Bosna